Reisu-l-ulema u Vašingtonu: Učešće na svjetskom forumu i svjedočenje u Kongresu

Sarajevo, 15. april 2011. (MINA) - Jučer (četvrtak, 14. 04. 2011. g.) je u Vašingtonu završen trodnevni osmi SAD-e - Islamski svjetski forum u organizaciji Katarskog stalnog odbora za konferencije u suradnji sa Brukings institutom (The Brookings Institute) i Saban centrom za bliskoistočnu politiku. Ovaj forum je po prvi put održan izvan Katara na kojem je glavna tema bila pitanje Palestine te analiza posljednjih zbivanja u arapsko-muslimanskom  svijetu. U svom uvodnom obraćanju generalni sekretar Organizacije islamske konferencije dr. Ekmeleddn Ihsanoglu naglasio je da ovi forumi smanjuju jaz između SAD-a i Muslimanskog svijeta i daju mogućnost da se čuju argumenti za bolju suradnju za dobrobit cijeloga svijeta. Prisustvo ličnosti na osmom SAD-e - Islamskom forumu u Vašingtonu kao što su: Hamed bin Džasim bin Džabir Al-Thani, premijer i ministar vanjskih poslova Katara, Zbigniev Brzezinski, bivši SAD-e savjetnik za nacionalnu sigurnost, Naser Džudeh, ministar vanjskih poslova Hašemitske kraljevine Jordana, te Džan Keri (John Kerry), predsjednik SAD-e senatskog odbora za vanjske odnose - najbolje govori o važnosti ovogodišnjeg foruma sa sjedištem u Dohi, posvećenom pitanjima SAD-e, islama i muslimana u svijetu. Na forumu u Vašingtonu čule su se ocjene da nakon posljednjih promjena u arapskom svijetu ništa više neće biti kao što je bilo prije. Arapski narodi su izašli na ulice i kazali da se njihov glas mora uvažiti o svim pitanjima od unutarnjeg uređenja društva do vanjskih odnosa sa svijetom, posebno sa Amerikom, kao najvažnijim partnerom za mir i sigurnost na Bliskom istoku - naglašeno je na forumu u Vašingtonu.

Reisu-l-ulema s šejhom Abdullahom Bejom na forumu u Vašingtonu

Na trećoj završnoj plenarnoj sesiji o temi „Uloga medija u oblikovanju percepcija", govorili su ugledni novinari i analitičari iz Arapskog svijeta i SAD-a, ukazujući da zbog utjecaja kojeg imaju, mediji ne smiju biti pristrasni. Mediji moraju biti objektivni i u službi istine kojom se brišu predrasude o islamu i muslimanima te zaustavlja širenje antiamerikanizma u muslimanskom svijetu. Muslimani treba da prepoznaju pozitivno nastojanje Amerike  da  pomogne u rješavanju brojnih pitanja sa kojima se danas susreće muslimanski svijet.

Kongresmenka Nita Lovi govori nakon što joj je reisu-l-ulema uručio Sarajevsku Hagadu

U svom obraćanju na zadnjoj plenarnoj sesiji reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je ukazao na važnost U.S. - Islamskog svjetskog foruma u kreiranju pozitivne klime za razgovor i dijalog o svim pitanjima koja su zajednička američkom i muslimanskom narodu, posebno u pogledu razumijevanja i promoviranja zajedničkih vrijednosti, kao što su suživot i tolerancija. Govoreći o spaljivanju primjerka Kur'ana u Floridi, reisu-l-ulema Cerić je naglasio da to nije stav američkog naroda i zato muslimani ne treba da nasjedaju na takve provokacije, koje imaju za cilj udaljavanje SAD-a od muslimanskog svijeta.

- Sa velikim zadovoljstvom - nastavio je reisu-l-ulema Cerić svoje obraćanje u Vašingtonu - želim kazati ovdje da su moji preci, muslimani Bošnjaci, sa dužnim poštovanjem čuvali i očuvali jevrejsku sakralnu knjigu Haggadu, danas poznatu kao Sarajevska Haggada, koju su sefardski Jevreji donijeli sa sobom, bježeći od španskog progona u 15. stoljeću  da bi u Sarajevu našli utočište i slavili svoj Pesah, čitajući Haggadu u miru i suživotu sa svojim sarajevskim komšijama. Jučer sam imao čast biti gost na večeri kod gosp. Ester Kopersmit (Esther Coopersmith), bivše SAD-e predstavnice u UN-u, kojom prilikom sam predao jedan primjerak Sarajevske Haggade, kongresmenki (congresswoman) Niti Lovi (Nita Lowey) sa molbom da upozna svoje kolegice i kolege kongresmene da su Bosanski muslimani, poput Besima Korkuta i Envera Imamovića, rizikujući vlastiti život, čuvali Haggadu kao svoju kulturu i umjetnost. Jer mi smo narod, kao što je to i američki narod, koji voli knjigu, koji voli kulturu i umjetnost bez obzira čija je i odakle je. Mi ne možemo ni zamisliti da nekome padne na pamet  da pali bilo koju knjigu, posebno knjigu od sakralnog značaja. Nažalost ima onih kojima ništa nije sveto, pa ni to da  zapale nacionalnu biblioteku u Sarajevu na dan 25. avgusta 1992. god., tačno na petstogodišnjicu paljenja kordovske biblioteke u Španiji 1492. god. Mi znamo da Teri Džons (Terry Jones) nije Amerika i zato smo uvjereni da će američki narod sa dužnim poštovanjem čuvati muslimansku knjigu Kur'an, kao što smo mi Bosanski muslimani vjekovima čuvali, očuvali i dalje ćemo čuvati Jevrejsku, odnosno Sarajevsku Haggadu. Koristim se prilikom da svim Jevrejima čestitam nastupajući Pesah i da ih zamolim da na ovaj njihov blagdan čitaju Sarajevsku Haggadu - zaključio je svoje obraćanje na osmom U.S. - Islamskom svjetskom forumu u Vašingtonu reisu-l-ulema dr. Cerić

Reis dr. Cerić sa suprugom Azrom u kući Ester Kopersmit

U vrijeme boravka u Vašingtonu reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je sudjelovao i u programu promocije „Alladdin projekta", koji ima za cilj da razvija muslimansko-jevrejski dijalog te da objašnjava činjenice o Holokaustu, kako bi se zaustavila negacija tog najstrašnijeg zločina u povijesti čovječanstva. Reisu-l-ulema Cerić je zamoljen da podnese svoje pismeno svjedočenje o važnosti „Aladdin projekta", sa sjedištem u Parizu pod pokroviteljstvom UNESCO-a, pred Odborom za vanjska pitanja američkog Kongresa (U.S. House Committee on Foreign Affairs), kojim predsjedava kongresmenka (congresswoman) Ileana Ros-Lehtinen. Pismeno svjedočenje reisu-l-uleme dr. Cerića je usvojeno kao izvještaj Odbora za vanjska pitanja Američkog kongresa i bit će dostupno na website-u „Alladdin prijekta".

Reisu-l-ulema s Ester Kopersmit i Abe Radkinom, sekretarom Aladdin projekta

Pismeno svjedočenje pred Odborom za vanjska pitanja američkog Kongresa

Mina u cijelosti prenosi tekst  svjedočenja reisu-l-uleme Cerića:  

Zajedničko načelo ibrahimovske tradicije koja kaže: „Trebaš željeti drugome ono što želiš samome sebi", treba prevesti u moralni imperativ našeg doba: „Moraš se boriti za ljudska prava drugoga kao što bi želio da se drugi bori za tvoja ljudska prava".

To je pravi razlog zašto sam se pridružio „Aladdin projektu", jer osjećam svojom moralnom obavezom  da se borim za istinu o holokaustu zato što neki nastoje negirati dokaz o tom zločinu protiv čovječnosti bez presedana.

Da, moram priznati da me činjenice o holokaustu, te traume onih koji su preživjeli holokaust i negacija holokausta nisu posebno zanimale sve dok se mom bošnjačkom narodu nije dogodio genocid i dok nisam shvatio da je krik „nikad više" (never again) doživio poraz. Tek tada sam počeo čitati o holokaustu, tek tada sam shvatio šta znači biti žrtva genocida i kako je bolno onima koji su preživjeli genocid slušati negaciju istine o njihovom nepobitnom stradanju.

Mi ljudi možemo podnijeti određeni stepen nepravde, jer znamo da je apsolutna pravda samo u Boga, ali mi ne možemo ni pod koju cijenu prihvatiti neistinu, jer naša duša to odbija snagom Božanskog duha koji je u svakom od nas od trenutka kad nas je Bog stvorio da budemo ljudska bića sa smislom za istinu i pravdu kao dva najvažnija principa naše humanosti, slobode i časti.

Kao Bosanski musliman osjećam da pripadam „Aladdin projektu" kako u smislu mog kulturno-povijesnog kruga tako i u smislu moje sadašnjosti. O mom kulturno-povijesnom krugu najbolje svjedoči Stenford Šo (Stanford J. Shaw) kad kaže: „Niti Republika Turska, niti oni u Evropi i Americi ne shvataju u potpunosti u kojoj mjeri je Turska, kojoj je prethodila Osmanska carevina, kroz vjekove služila kao glavno mjesto za utočište za ljude koji su patili od proganjanja, jednako za muslimane kao i nemuslimane, od četrnaestog stoljeća pa sve do danas. Na mnogo načina Turci su historijski obavljali onu ulogu koju su zatim preuzele Sjedinjene Američke Države s početka devetnaestog stoljeća".

Ovom svjedočenju o mom kulturno-povijesnom krugu treba dodati jedinstveni doprinos mojih pra-pra djedova koji su u 15. stoljeću primili sefardske Jevreje u Sarajevu kako bi bili spašeni od Španske inkvizicije zajedno sa njihovom unikatnom sakralnom knjigoma Haggadom, koja je danas poznata kao „Sarajevska Haggadah".  Ovaj unikatni primjerak jevrejske duše i umjetnosti u Sarajevu je najbolji dokaz o iskrenosti mog svjedočenja ovdje dok pokušavam biti glas žrtava i preživjelih jevrejskog holokausta i bošnjačkog genocida i jasno kazati da oni koji negiraju holokaust i genocid u stanju su to opet učiniti. Zbog toga, naša je obaveza i odgovornost da učinimo sve što je nužno da se zaustavi negacija holokausta i genocida te da se onima koji su preživjeli te zločine kaže da nisu sami i da krik „nikad više" mora živjeti uvijek i na svakom mjestu.

Zato je primjereno da se ovdje kaže da ako zaista želimo spriječiti buduće genocide, moramo više učiniti osim prigodnih suosjećanja prema žrtvama. Moramo shvatiti dubinu psihologije počinitelja kao i ravnodušnost posmatrača genocida.

Moramo ustanoviti šta je to što neke ljude, koji su inače „normalni", učini da mrze druge ljude i narode do te mjere da ih planski i sistematski žele istrijebiti?! Ali i one ljude koji pomažu genocid ili stoje po strani i nijemo gledaju zločin nad nevinim ljudima! I njih treba proučiti i upoznati! Svi moramo učiti o holokaustu i genocidu ne samo kao povijesnim činjenicama, već i kao način da upoznamo našu djecu o opasnosti rasizma, anti-semitizma, islamofobije i drugih primjera ljudske netrpeljivosti.

Moramo poučiti mlade naraštaje da cijene demokraciju i ljudska prava te ih hrabriti da odbace mržnju, netoleranciju i etničke sukobe kako bi izjava „nikad više" bila istina tako da se nikad više i nikome ne ponovi ni Aušvic (Auschwitz) ni Srebrenica!

• Bože Svemoćni, ako pogriješimo, podari nam snagu Ademovog (a.s.) pokajanja;
• Ako nas zadesi nesreća, pouči nas Nuhovoj (a.s.) lađi spasa;
• Ako nas zamrači krivovjerje, osvijetli nam put Ibrahimovim (a.s.) pravovjerjem;
• Ako nas uhvati strah od silnika, osposobi nas Musaovom (a.s.) pravdom;
• Ako nam se ponudi mržnja, spasi nas Isaovom (a.s.) ljubavlju;
• Ako budemo protjerani iz domova naših, osnaži nas Muhamedovom (a.s.) željom za povratkom domovima našim.
• Bože MIlostivi, ujedini naša srca u humanosti.
• Učvrsti korake naše u istini i pravdi.
• Bože Pravedni, molimo Te da nasilnicima oduzmeš mač, a slabima da podariš moć vjere u istinu i pravdu.
• Molimo Te, Bože, da tuga bude nada;

Da osveta bude pravda; da majčina suza bude molitva; da se više nikad i nikome ne ponovi Aušvic i Srebrenici!

See: Stanford J. Shaw, Turkey and the Holocaust: Turkey's Role in Rescuing Turkish and European Jewry From Nazi Persecution, 1933-1945