Muftija Kudić: Dobronamjernost i žrtva za zajedničke interese je posebnost bosanskog čovjeka

PRUSAC, 30. JUNI 2024. (MINA) – Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić danas je poručio da su dobronamjernost i žrtva za zajedničke interese posebnost bosanskog čovjeka.

Centralna svečanost „514. dana Ajvatovice“ održana je danas na platou Ajvatovice, a hiljadama okupljenih vjernika, u svojstvu izaslanika reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, obratio se muftija Kudić. On je prenio selame reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića i naglasio da je „njegova posvećenost i podrška ovakvim programima pokazatelj da Islamska zajednica brine o muslimanima i njihovim aktivnostima u svim dijelovima Bosne i Hercegovine“.

Ovom prilikom, muftija Kudić je kazao da je manifestacija „Dani Ajvatovice“ važan vjerski i kulturni događaj za muslimane centralne Bosne, ali i cijele Bosne i Hercegovine.

„Ona nas podsjeća na polovinu kalandarske godine i prekretnicu u godišnjem ciklusu. U prošlosti, mjesec juni je bio period kada su muslimani odlazili na dovišta, gdje su zahvaljivali Bogu i dovili da im Allah podari berićet u vremenu koje dolazi. Ajvatovica je uvijek bila mjesto muslimanskog okupljanja, gdje su isticane vrijednosti zajedništva, međusobne podrške i bošnjačke solidarnosti“, istaknuo je on.

Podsjetio je da su od prvog čovjeka Adema, a.s., pa do danas, ljudi imali posebna mjesta na koja su odlazili da bi se obraćali Bogu i u tu svrhu su ih posebno posjećivali.

„Taj odlazak je bio simbol posvećenosti vremenu i prostoru, imali su dovišta radi poštovanja vlastite vjere i duhovnog uzdizanja. Ljudi su odlazili na obližnja brda i uzvisine, i kako god su se udaljavali od užurbanosti svakodnevnog života dublje su se povezivali s prirodom Božijeg stvaranja. Razlog je veoma jasan - da čovjek osim što srcem osjeća i jezikom očituje treba i pokretom se približavati Dragom Bogu“, kazao je muftija Kudić.

Muftija je u obraćanju govorio i odlikama identiteta naroda. Kako je kazao, „kao što jednu rijeku čine milijarde kapljica koje se probijaju kroz zemlju i zajedno čine jednu cjelinu, tako se identitet jednog  naroda stvara desetljećima iz niza segmenata široke lepeze ljudskih afiniteta“.

„Prvi među njima jeste očuvanje bosanskoga jezika, jer jezik je osnovni element koji oblikuje identitet, omogućuje komunikaciju, pristup znanju i zauzima ključnu ulogu u očuvanju socijalne kohezije i državnosti bosanskog naroda. Zbog toga je važno njegovati i čuvati jezično bogatstvo i raznolikost svih dijelova Bosne, od Une do Drine, kao dio kulturnog naslijeđa i nacionalnog identiteta“, naveo je muftija.

Drugi aspekt je očuvanje kulturnog naslijeđa.

„Kultura je temeljni element identiteta, obrazovanja, kreativnosti i ekonomskog razvoja jednog naroda; kultura zauzima ključnu ulogu u očuvanju naslijeđa i jačanju zajedničkih vrijednosti. Zbog toga je važno njegovati i zaštititi kulturnu raznolikost kao važan dio nacionalnog i svjetskog naslijeđa.Top of FormBottom of Form Najvažniji apekt jeste vjerski identitet, svjetonazor koji su Bošnjaci uzeli 1463. godine dolaskom islama na ova područja. Naši preci su dobrovoljno i bez prisile prigrlili novu vjeru. Islam je potpuno promijenio njihov društveni status u tom vremenu i njihovo poimanje života. U toj vjeri su naučili da je za jednog čovjeka na ovom svijetu najvažnije imati svijest o Bogu. A svijest o Bogu jeste sjećati se i spominjati Uzvišenog Gospodara te činiti dobra djela, i u javnosti i u tajnosti“, kazao je muftija.

Dodao je da su iz islamskih vrijednosti bosanski muslimani crpili svoj životni putokaz.

„Ajvatovica i Ajvaz-dedo nam svake godine poručuju da Bošnjaci vjeruju u Boga i vjeruju Bogu i na Njega, Uzvišenog, se uvijek oslanjaju. Kada nisu imali rješenja za svoja sudbonosna pitanja, imali su vjeru u Boga, istinskog oslonca u svim izazovnim trenucima. Ta ubjeđenost da sve biva i da se sve dešava Allahovom voljom i određenjem je uvjerenje bosanskih muslimana da Allah upravlja našim sudbinama i iz tog šestog temelja naše vjere, naš narod crpi svoju snagu za svoj biološki i identitetski opstanak“, akcentirao je muftija Kudić.

I mi danas, „kada nas sumnja u uspjeh i našu budućnost pokoleba, sjetimo se ustrajnosti i vjere Ajvaz-dede u Božiju pomoć i Njegovu svemoć“, poručio je muftija.

„Kada se nađemo u veoma teškim situacijama, znamo da je najvažnije da se oslonimo na Uzvišenog Gospodara. U takvim trenucima se uvijek vraćamo dovi, koja je srž ibadeta. Dova je uvjerenje da jedino utočište možemo naći u okrilju Allahove milosti“, istaknuo je Kudić.

Svijest o Bogu znači i emanete izvršavati, kazao je on. Kako je naglasio „uvjet za uspjeh u svim životnim poljima jeste ispravno razumijevanje odgovornosti za funkcije i pozicije koje su nam povjerene“.

„I nama ovdje nije najveća opasnost od drugih ljudi nego od naših grijeha, nepotizma, korupcije i pronevjere emaneta. Naši preci, dobri Bošnjaci, su kroz svoju povijest čuvali dvoje: prvo svoju vjeru, koja ih je naučila da njihov opstanak i njihov uspjeh zavisi od njihovog odnosa prema njoj. Kada su tražili pomoć u dovi i istigfaru onda su dobijali pomoć u potomstvu, imetku, u blagodarnoj kiši i tekućoj vodi, shodno kur'anskim riječima. Pored vjere, Bošnjaci su čuvali i svoju državu onako kako su znali i umjeli. Čuvati bosanski muslimanski identitet možemo samo kroz očuvanje njenih institucija i njenih granica. Od velike je važnosti imati svijest o tome i voditi brigu o svakom njenom dijelu jer narod se rađa i opstaje onda kada se rodi svijest o zajedništvu i jedinstvu“, akcentirao je muftija Kudić.

Mi nikada ne znamo kada će i gdje će nam Allah primiti dovu, ali svakako, najbolja dova je ona koju činimo za druge, kazao je on.

„Za nas, bosanske muslimane, dileme nema, da svako mjesto na kojem se okupljamo da iskažemo pokornost Dragom Bogu je mjesto na koja rado dolazimo. Svako mjesto gdje Bošnjaci dolaze i jedni drugima stisnu ruku i iskažu poštovanje su povodi koje nikada ne smijemo zanemariti. Bošnjacima ne smijeti biti teško da se okupljaju, da jedni drugima pruže ruku i da u pokornosti svome Gospodaru traže rješenje za svoja sudbonosna pitanja“, istaknuo je u obraćanju.

Dodao je da je ono što njega posebno fascinira ovim današnjim povodom jeste dobronamjernost i žrtva za zajedničke interese koje je Ajvaz-dedo vlastitim primjerom pokazao.

„Jesmo li mi danas u našem političkom, vjerskom, društvenom, prijateljskom i komšijskom životu spremni na žrtvu da bi svi mi zajedno od toga imali puno dobra? Prije trideset godina muslimani cijelog svijeta su učili dove za Bosnu, a danas mi, ovdje na platou Ajvatovice, molimo Gospodara za našu domovinu, ali i da olakša tegobe našoj braći u Palestini i svim potlačenim ljudima u svijetu. Ovdje se dove uče stoljećima; s ovog mjesta molimo Gospodara Svevišnjeg da sačuva nas i našu domovinu, ali i da pomogne muslimanima širom svijeta“, poručio je danas muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić. (kraj)