SARAJEVO, 16. NOVEMBAR 2024. (MINA) - Velika multimedijalna izložba "Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne" sinoć je zatvorena u Francuskom paviljonu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu.
Ovim povodom u Islamskom centru u Zagrebu dr. Hilmo Neimarlija i dr. Enes Karić održali su predavanje "Islam i Evropa u iskustvu Bosne", tokom kojeg je ocijenjeno, između ostalog, da ova izložba predstavlja najkompleksnije prikazivanje islamskog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Pokrovitelji izložbe u Zagrebu bili su reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a organizator je Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj.
- Važno je da se ovakvi događaji dešavaju i u vremenima kada je otpora prema raznovrsnim kulturnim izložbama sve više. Bosna i Hercegovina se prikazuje kao centar suživota različitih kultura i religija. Ova Izložba ima za cilj da predstavi bogatstvo muslimanskog nasljeđa u evropskom kontekstu - kazao je dr. Neimarlija.
Dodao je i da globalizacija i materijalna kultura izazivaju gubitak lokalnih identiteta.
- Bošnjaci su muslimanska i evropska zagonetka u dijalogu Evrope i Islama, jer nisu posrednici vanjskog odnosa, mi nismo, kao bošnjaci, posrednici vanjskog odnosa Evrope i svijeta. Bosna i Hercegovina je mjesto gdje se susreću, mi smo akteri i kreatori unutarnjih susreta Islama i Evrope, stapanja horizonata Evrope i islama - kazao je Neimarlija.
Istovremeno, postavlja se pitanje kako održati lokalne kulture u svijetu koji se brzo globalizuje.
- Bosna i Hercegovina se predstavlja kao "svjetska zagonetka" zbog svoje raznolikosti i suživota. Izložba pokazuje da Bošnjaci nisu samo posrednici između Istoka i Zapada, već aktivni akteri u kulturnom dijalogu - poručio je Neimarlija.
Na kraju je dodao da ova izložba nije samo lokalna prezentacija, već doprinos evropskoj i svetskoj kulturnoj raznolikosti.
U svome obraćanju dr. Enes Karić se osvrće na bogatstvo povijesti, tradicije i kulturnog naslijeđa koje je oblikovano pod utjecajem islama, osobito tokom osmanske vladavine i ističe kako je izložbom prikazana ključna uloga islama u oblikovanju društva, kulture i svakodnevnog života u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na različite kulturne i intelektualne prakse koje su se razvijale kroz stoljeća.
-1463. godina se ističe kao ključna za Bosnu, jer je tada Sultan Mehmed II. osvojio Bosnu i uveo osmansku vlast. Ovo je označilo početak širenja islama u Bosni, a proces islamizacije nije bio nagao niti prisilan, već je bio dugotrajan i postupan. Prema interpretaciji historičara poput Mustafe Imamovića, osmanska prisutnost nije bila samo osvajanje, već stvaranje integriranih teritorijalnih jedinica. Bosna nije postala isključivo pod osmanskom vladavinom, već je kroz suživot s različitim vjerskim zajednicama (muslimani, kršćani, jevreji) razvijala jedinstvenu društvenu i kulturnu dinamiku - kazao je Karić.
Dodaje kako su kroz osmansku vladavinu, u Bosni nastale važne infrastrukturne i kulturne promjene.
- Džamije, medrese, tekije, hanikahi i vakufske zadužbine postale su simboli nove urbane i vjerske dinamike. Urbanizacija nije bila samo fizički proces, već je uključivala i društveni, kulturni i vjerski razvoj. Bosansko društvo dobilo je urbanizaciju kroz izgradnju obrazovnih i vjerskih institucija, što je omogućilo intelektualni i kulturni razvoj - kazao je Karić.
Ističe kako je sufizam, kao duhovni pravac islama, bio duboko ukorijenjen u Bosni.
- Sufijske prakse, uključujući zikr i mističke prakse, bile su prisutne u gotovo svim medresama, gdje su bile ne samo sredstvo vjerskog obrazovanja, već i duhovne transformacije. Sufizam je bio ključan za oblikovanje duhovnog života i kulturnog identiteta Bosne, a njegova prisutnost nije bila samo vjerska već i kulturna, jer su mnogi od bošnjačkih pjesnika, filozofa i učenjaka bili duboko prožeti sufijskom tradicijom. Bosna i Hercegovina je kroz povijest bila mješovita zemlja, u kojoj su živjeli različiti vjerski i etnički narodi. To je bila zemlja u kojoj su zajedno živjeli muslimani, kršćani i jevreji, koji su dijelili zajedničke prostore kao što su čaršije i esnafi - poručuje Karić.
Dodaje da je ovaj suživot, koji je trajao sve do modernih vremena, bio temelj jedinstvene bosanske kulturne i društvene dinamike. U vrijeme osmanske vlasti, iako su postojale jasno definirane vjerske zajednice, u Bosni se stvarala i jedinstvena multikulturna i multireligijska realnost, koja je opstala i kroz teške povijesne izazove.
Na kraju daodaje da se kroz ovu izložbu i sve što ona predstavlja, afirmira se ideja da Bosna, sa svim svojim izazovima i bogatstvom kulturnih tradicija, može biti uzor za Evropu u smislu multikulturne koegzistencije, uvažavanja različitosti i zajedničkog života temeljenog na međusobnom poštovanju i razumijevanju.
- Islam, u svom najširem značenju, nije samo religija, nego i temelj za oblikovanje urbanih, intelektualnih i kulturnih prostora, koji su osigurali Bosni jedinstven kulturni identitet. Izložba, kao projekt, simbolizira nastojanje da se očuva i predstavi ovo naslijeđe u modernom kontekstu, pozivajući na daljnje razumijevanje i poštovanje bogate povijesti koja nadilazi granice religijskih i etničkih podjela – zaključio je Karić.
Ova izložba je posebno pokazala šta je urbano i šta to ustvari znači, kazao je profesor Karić, pojašvajući na više primjera iskorake kultura Bošnjaka u stanovanju, ali i uopće.
Osim što su imali priliku upoznati se s eksponatima od velikog historijskog značaja, posjetiteljima je izložba omogućila i uvid u specifične kulturne izraze, dokumente, umjetničke radove i rukotvorine koje su kroz stoljeća bile dio svakodnevnog života bosanskohercegovačkih muslimana.
Poseban fokus bio je na predmetima, simbolima i artefaktima koji odražavaju tradicije, otvorenost, savremenost, duhovnost i umjetnički izraz koji su oblikovali kulturu muslimana u Bosni i Hercegovini.
Izložba u Zagrebu predstavila je samo dio eksponata koji su pošle godine prikazani u Sarajevu.
Izložba "Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne", čiji je autor i glavni kustos prof. dr. Aida Abadžić-Hodžić, projekat je Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajedncie u Bosni i Hercegovini.
