.jpg)
Suorganizator ove konferencije Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka i Medžlisu Islamske zajednice Tešanj bila je Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Konferencija je okupila naučnike, istraživače i aktiviste Islamske zajednice koji su kroz pet sesija, tokom dva dana, iz nekoliko naučnih uglova govorili o Islamskoj zajednici na ovom području.
Razmatrali su se važni dokumenti, istaknuti pojedinci, reprezentativni objekti, prisustvo u javnom prostoru, odgojno-obrazovni proces i drugi društveni aspekti koji su se ticali i tiču se Zajednice.
Radovi s konferencije će biti dostupni u integralnoj formi u zborniku radova početkom iduće godine u kojem će se vidjeti na koji način je sve Tešanj bio pokretač velikih akcija i pionirskih projekata u Islamskoj zajednici, a zbornik će biti dopunjen i nekim drugim radovima.
Bogatstvo duhovnosti je prikazano kroz historijske dokumente, rad brojnih alima, mudderisa i kadija na ovom području koje je očuvalo vjersko-prosvjetne aktivnosti u svakom periodu kroz koji je prolazila Bosna i Herecgovina.
U samom osvrtu na posljednji ratni period jedan od zaključaka jeste bio da ni ulema niti intelektualci nisu napuštali Tešanj, već su u tim teškim trenucima zajedno radili na očuvanju svega onoga što Tešanj čuva stoljećima.
Na ovom primjeru se mogla vidjeti organska povezanost građana Tešnja u očuvanju vjere, domovine i univerzalnih vrijednosti. Ukazano je i na poslijeratnu saradnju Medžlisa i općinskih administracija i jedan zajednički izvor principa djelovanja što rezultira zajedničkim projektima koji bi trebali biti primjer drugim gradovima, naročito u pogledu komunikacije i brige o vakufima.
Mnogima je bio zanimljiv uvid u historijske ličnosti koje su participirale u vjersko-prosvjetnim aktivnostima i općenito uzdizanju znanja i vjere u Tešnju, ali i šire, putem uvakuvljivanja vlastitih biblioteka, života i rada u Tešnju, od Ilhamijje preko Musa Ćazima Ćatića, Rešada Kadića, Adema Handžića, Hasana Škapura, Mustafe Ćemana i drugih do današnjih profesora na islamskim fakultetima u Bosni i Herceovini.
S druge strane, nakon uvida u mjerljive rezultate od mektepske nastave preko stipendija do rekordnih iznosa u prikupljanju zekata evidentno je da je Medžlis Tešanj u vrhu kada je riječ o akcijama koje provodi Islamska zajednica.
Uzimajući u obzir sve pokazatelje kroz povijest, Tešanj je bio i ostao oaza duhovnosti i učenosti te primjer drugima za organizaciju Islamske zajednice na području jednog grada. O tome je govorio i glavni imam Medžlisa Tešanj Fuad-ef. Omerbašić kada je predstavljao ovu naučnu konferenciju.
- Kada je riječ o samom ustrojstvu, ono se može pratiti kroz ustave Islamske zajednice, kroz koje se ona realizovala, kako ranije, tako i danas. U periodu od 140 godina, Islamska zajednica u Tešnju je bila prepoznata po odgovornosti i razultatima - poručio je glavni imam Omerbašić.
Na konferenciji su učestvovali dr. Aladin Husić (Nastanak i razvitak islamske duhovnosti i njena institucionalizacija na području Tešnja u osmansko doba), dr. Ismet Bušatlić (Tešanjske muftije), dr. Emir Demir (Osmanski dokumenti o postavljenjima u tešanjskim džamijama, XVII – XIX stoljeće), mr. Bersad Kozlić (Vakufi Tešnja do 1878. godine), mr. Hamza Kurtanović (Tešanjski vakufi u svjetlu Osmanskog arhiva Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu), te mr. Mehmed Hodžić (Položaj i djelatnost službenika Kotarskog vakufsko-mearifskog povjerenstva Tešanj (1884-1918)).
Također, učestvovali su i dr. Hana Younis (Rad kotarskog šerijatskog suda u Tešnju 1884.-1914.), mr. Nihad Dostović i Amer Maslo (Nekoliko dokumenata o tešanjskoj ruždiji iz posljednjih godina osmanske vladavine), Ago Mujkanović, prof. (Islamska zajednica u Tešnju u periodičnim i monografskim publikacijama 1878-1918.), Esmir Bašić, prof. (Islamsko obrazovanje u Tešnju sa osvrtom na rad mektebi ibtidaije medrese), dr. Elvir Duranović (Vjersko-prosvjetni službenici na području Tešnja između dva svjetska rata), mr. Mustafa Behramović (Imami matičari u trešanjskom srezu), mr. Almir Salkanović (Udruženje Ilmijje Tešanj: Povijest, sadašnjost i vodeće ličnosti), te mr. Meho Manjgo (Imami, hatibi i muallimi iz tešanjske porodice Ćeman u 20. stoljeću).
Na konferenciji je mr. Zejd Svraka predstavio rad "Historijska i kulturna uloga Hamza-begova (ženske) džamije u Tešnju", Rašid Orlović "Islamska zajednica u Tešnju i vjerski život na području Medžlisa Tešanj u bosanskohercegovačkim medijima", dr. Ferid Dautović "Vjersko-prosvjetni službenici na području Tešnja 1945-1960.", Fuad Šišić, dipl. ing. "Odnos vlasti prema vakufima na području Tešnja od 1945. godine do danas", a Elvedin Subašić rad o temi "MIZ Tešanj u medijima: predstavljanje vjerskog života na području Tešnja u Preporodu od 1970. do 2023. godine",
Fuad Ćeman, prof., govorio je o temi "Imami i službenici Islamske zajednice u Tešnju u oslobodilačko-odbrambenom ratu 1992-1995. godine", mr. Sakib Kurtić "Imami i službenici Islamske zajednice u Odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992-1995. na području općine Tešanj", a Fatima Ćeman, prof. o temi "Vjerski život Bošnjaka u Tešnju tokom Agresije na RBiH".
Dr. Muharem Adilović govorio je temi "Uloga Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici u školovanju kadra Islamske zajednice na području općine Tešanj", dr. Nezir Halilović "Islamska vjeronauka u Tešnju od 1994. do danas", dr. Enes Svraka "Mektepska pouka na području Medžlisa IZ Tešanj od 1995 - 2024. godine", Vehid Arnaut, prof. "Izdvajanje zekata, sadekatul-fitra i fidje na području Medžlisa IZ Tešanj 1990-2024.", mr. Ejub Jašić "Alumnisti Fakulteta Islamskih nauka u periodu 1977-2024. sa područja Tešnja", a mr. hafiz Nermin Ibrahimović "Doprinos tešanjskih hafiza Islamskoj zajednici u periodu od 1994 - 2024 godine".
U okviru konferencije u atriju Medžlisa Tešanj postavljena je i izložba o predstavljanju Islamske zajednice u Tešnju u bosanskohercegovačkim medijima od 1884. do 2024. godine, te u medijima Islamske zajednice od 1992. do 2024. godine. Autor izložbe je Rašid Orlović. (kraj)
