Predsjednik Medžlisa Bijeljina Emir Musli u razgovoru za Agenciju MINA kazao je da se žetva mora privesti kraju, bez obzira na slabe prinose i otežane uslove rada.
– Opšta slika nije svijetla, ljudi imaju jako niske prinose i konačno svi zaključuju da se kukuruz više ne isplati uzgajati bez zalivanja. U tom pravcu i mi razmišljamo. Ove sezone, naši prinosi se kreću, za sada, između 3 i 5 tona prosjeka po hektaru, što je oko 50% manje od očekivanog prinosa i dovoljno je da pokrije troškove – pojasnio je Musli.
Istakao je da su, uprkos slabom prinosu, zadovoljni postignutim zahvaljujući izboru parcela i solidnoj agrotehnici.
– Poljoprivreda je takva i uvijek nosi takvu dozu rizika – dodao je Musli.
Dok se završava žetva kukuruza, u Medžlisu Bijeljina već se pripremaju za jesenju sjetvu pšenice i ječma, kultura koje su ove godine dale najbolje rezultate.
– Ljetos smo imali prosječne prinose ječma i pšenice oko sedam tona po hektaru, što je vrlo dobar prosjek jer bi osam tona bilo odlično za naše uslove. U tom smislu planiramo zasijati pšenicom i ječmom oko dvije trećine parcela koje obrađujemo – istakao je Musli.
Neke sorte, poput soje, neće se sijati jer ne daju zadovoljavajuće rezultate u semberskim uslovima, dok će za druge pokušati pronaći rješenja koja bi omogućila stabilniji prinos.
– Za kukuruz ćemo pokušati naći rješenje zalivanjem kap po kap, što je dodatno ulaganje i provjerit ćemo koliko se isplati. Također, razmišljamo o projektu zasada lješnjaka, badema i oraha, i za to planiramo jednu od vakufskih parcela. To je projekat za budućnost i nećemo ga moći realizirati bez dodatne podrške – kazao je u razgovoru za agenciju MINA Musli.
Poljoprivreda, iako rizična, ostaje važan oslonac za Medžlis Bijeljina. Donosi dodatne prihode i doprinosi stabilnosti budžeta u povratničkoj zajednici, koja se već godinama suočava s obnavljanjem uništene infrastrukture – devet džamija i isto toliko vakufskih kuća.
– Poljoprivreda je težak ali plemenit posao i mi od njega ne odustajemo – poručio je Musli.
Obradom vakufskih parcela na plodnim semberskim poljima, bosanska zemlja ne samo da se čuva od propadanja, već dobija novu vrijednost. Medžlisi Bijeljina i Janja time pokazuju da se kroz rad na zemlji može osnažiti povratak, oživjeti lokalna zajednica i finansirati rad džemata. (kraj)
