SARAJEVO, 22. AUGUST 2026 (MINA) - Generalna skupština UN-a proglasila je 22. august Međunarodnim danom sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeri ili uvjerenju, iskazujući solidarnost s osobama koje su stradale zbog svojih vjerskih uvjerenja ili svjetonazora te ukazujući na značaj tolerancije, borbe protiv diskriminacije, međureligijskog i međukulturnog dijaloga i uvažavanja različitosti.
Nasilju zasnovanom na vjeri ili uvjerenju često prethode stereotipi i predrasude koji se šire kroz društvene i medijske narative, izjave javnih ličnosti i druge oblike javnog djelovanja, ali i kroz obrazovanje. Takvi narativi mogu prerasti u govor mržnje i stvoriti okruženje pogodno za diskriminaciju, uznemiravanje i fizičko nasilje. Poseban izazov predstavlja online prostor, u kojem se poruke mržnje mogu brzo i masovno širiti, uključujući i uz poticanje javnih ličnosti.
Komisija za slobodu vjere je u svom Specijalnom izvještaju o institucionalnoj antimuslimanskoj mržnji i islamofobiji u RS-u iz aprila 2025. godine upozorila javnost na pojavu „politički strukturisane islamofobije i antimuslimanske mržnje koja djeluje kroz institucije vlasti i koristi retoriku straha, dominacije i etničkog čišćenja“. Monitor mržnje Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu evidentirao je 122 incidenta iz mržnje, od kojih je 95,45% bilo motivirano etničkom ili vjerskom pripadnošću žrtve. Komisija je tokom iste godine, kroz medijski monitoring, evidentirala 16 incidenata iz mržnje povezanih s islamskom pripadnošću žrtve. Većina ovih incidenata dogodila se u povratničkim sredinama, u kojima muslimani predstavljaju manjinsku zajednicu ili društvenu skupinu posebno izloženu diskriminaciji.
Komisija za slobodu vjere podsjeća da javne vlasti u Bosni i Hercegovini imaju pozitivnu obavezu u oblasti ljudskih prava da osiguraju učinkovitu prevenciju, istragu i procesuiranje govora mržnje i zločina iz mržnje. Odugovlačenje postupaka, neadekvatna kaznena politika, izostanak dosljednog postupanja nadležnih institucija i ignorisanje žrtava mogu poslati poruku o društvenoj prihvatljivosti takvog ponašanja, doprinijeti njegovom ponavljanju i dodatno narušiti dostojanstvo žrtava i njihovu slobodu da bez straha uživaju pravo na slobodu vjere ili uvjerenja.
U godini u kojoj obilježavamo 60 godina Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i 45 godina Deklaracije Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije na osnovu vjere ili uvjerenja, Komisija za slobodu vjere poziva javne vlasti u Bosni i Hercegovini da osiguraju efikasno, pravovremeno i nepristrasno procesuiranje incidenata i krivičnih djela motiviranih mržnjom, uključujući djela motivirana stvarnom ili pretpostavljenom vjerskom pripadnošću ili uvjerenjem žrtve, te da u postupcima adekvatno utvrđuju i evidentiraju elemente mržnje i diskriminatorni motiv.
Komisija također poziva javne vlasti da unaprijede zaštitu i podršku žrtvama, osiguraju dosljednu primjenu domaćih i međunarodnih standarda zaštite slobode vjere ili uvjerenja i zabrane diskriminacije, te posebnu pažnju posvete povratničkim i drugim manjinskim zajednicama koje su izloženije incidentima motiviranim mržnjom.
Istovremeno, potrebno je jačati preventivno djelovanje i javnu odgovornost kroz suzbijanje stereotipa, predrasuda i govora mržnje, uključivanje obrazovnih ustanova, medija i civilnog društva u promociju tolerancije i dijaloga, kao i blagovremenu i adekvatnu javnu reakciju nosilaca javnih funkcija na incidente iz mržnje. Javne ličnosti imaju posebnu odgovornost jer njihov govor može značajno utjecati na oblikovanje javnog mnijenja i društvenog odnosa prema vjerskim i drugim manjinskim zajednicama.
Borba protiv nasilja zasnovanog na vjeri ili uvjerenju nije samo pitanje reakcije nakon počinjenog incidenta, nego i pitanje prevencije, institucionalne odgovornosti i stvaranja društvenog ambijenta u kojem nijedna osoba ne treba strahovati zbog svoje vjere, uvjerenja, pripadnosti vjerskoj zajednici ili javne manifestacije vjerske pripadnosti.
Komisija za slobodu vjere podsjeća muslimane i muslimanke da incidente motivirane mržnjom mogu prijaviti Komisiji putem e-maila: vjerskeslobode@rijaset.ba, poštom na adresu: Kovači broj 37, 71000 Sarajevo, ili putem telefona: 033 289 700. Podnošenje prijave Komisiji ne zamjenjuje pokretanje formalnih postupaka pred policijom, tužilaštvom, Institucijom ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine i drugim nadležnim institucijama.
