SARAJEVO, 28. SEPTEMBAR 2026. (MINA) - U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu danas je održana Svečana akademija povodom 114. godišnjice Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Centralnom programu obilježavanja prethodili su hatma-dova imamima šehidima, proučena pred Centralnim spomen-obilježjem imamima šehidima u dvorištu Gazi Husrev-begove medrese, te otvorenje izložbe "Alija-ef. Klančević – Refleksija bošnjačkog antifašizma", autora Emira Šečića i Mehe Manjge.
Svečana akademija okupila je predstavnike Islamske zajednice, muftije, imame, članove Udruženja ilmijje, penzionisane imame i druge goste, a u okviru programa predstavljena je historija i uloga Udruženja ilmijje u očuvanju i unapređenju imamske službe i vjerskog života muslimana u Bosni i Hercegovini.
Tokom akademije uručena su priznanja i zahvalnice zaslužnim pojedincima, kao i najviše priznanje Udruženja ilmijje – Povelja – reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazoviću.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini istakao je da Udruženje ilmijje nije samo strukovna organizacija, već historijska vertikala koja traje duže od jednog stoljeća i čvrst stub očuvanja islamskog i bošnjačkog identiteta.
Govoreći na Svečanoj akademiji povodom 114. godišnjice Udruženja ilmijje, reisul-ulema je naglasio da se uloga Ilmijje kroz historiju može posmatrati kroz tri ključne dimenzije: prosvjetnu, kulturnu i misijsku.
Na prosvjetnom planu, kazao je, Ilmijja je bila i ostala ključni prenosnik znanja, od mekteba i medresa do savremenog islamskog obrazovanja i vjeronauke.
Posebno je naglasio odgovornost imama i muallima u vremenu brzih društvenih i tehnoloških promjena, istakavši da njihov zadatak nije samo prenošenje znanja o vjeri nego i odgoj novih generacija u duhu poštovanja, odgovornosti i kritičkog mišljenja.
Govoreći o kulturnoj ulozi, podsjetio je na doprinos Ilmijje očuvanju i razvoju kulturne baštine Bošnjaka, posebno kroz izdavačku djelatnost, časopis "Preporod", naučne tribine, obilježavanje značajnih godišnjica i promociju pisane riječi.
– Kultura jednog naroda njegovo je ogledalo, a ulema je kroz historiju brižno pazila da to ogledalo ostane čisto, održavajući univerzalne islamske vrijednosti pretočene u autentični bosanski kontekst – kazao je reisul-ulema.
Misijsku ulogu Ilmijje ocijenio je samom srži imamskog i ulemanskog poziva, naglasivši da savremeno vrijeme, posebno era digitalnih medija i globalne povezanosti, zahtijeva nove pristupe i prilagodljivost.
– Biti član Ilmijje znači biti u stalnoj misiji širenja dobra, istine i pravde – poručio je reisul-ulema.
Govoreći o izazovima s kojima se suočavaju Islamska zajednica i njeni službenici, ukazao je na demografske promjene, odlazak mladih, potrebe džemata i društvene pritiske, naglasivši da su za njihovo suočavanje potrebni jedinstvo, stalno usavršavanje i ustrajan rad.
Posebno je istakao potrebu institucionalne brige o imamima i njihovim porodicama. Podsjetio je na fondove uspostavljene za pomoć povratničkim džematima, penzionisanim imamima i liječenju oboljelih, te najavio donošenje pravilnika o pomoći službenicima i penzionisanim službenicima Islamske zajednice i članovima njihovih porodica u slučajevima teške socijalne potrebe.
Na kraju je zahvalio članovima Udruženja ilmijje na saradnji i podršci tokom njegovog mandata na čelu Islamske zajednice, te pozvao članove Ilmijje da nakon izbora novog reisul- uleme pruže punu podršku novom rukovodstvu.
– Naša je dužnost, braćo moja, kao članova Ilmijje, okupiti se oko novog reisul-uleme i pružiti mu svaki vid pomoći u vođenju naše zajednice – poručio je reisul-ulema.
Svoj govor završio je dovom da Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ostane trajni čuvar znanja i morala, na ponos sadašnjih i budućih generacija.
Govoreći na Svečanoj akademiji, predsjednik Udruženja Nijaz-ef. Duzan je istakao da Ilmijja predstavlja svjedočanstvo o hiljadama ljudi koji su kroz generacije nosili časnu misiju širenja dobra, upućivanja na dobro i odvraćanja od zla.
Podsjetio je na ulogu imama koji su kroz historiju podučavali djecu, predvodili namaze, tumačili vjeru, mirili zavađene, obilazili bolesne, ispraćali umrle i u najtežim vremenima ostajali uz svoj narod.
– Ilmija je svjedočanstvo o jednom pozivu i ljudima koji su taj poziv živjeli – kazao je Duzan.
On je istakao da su prije 114 godina predvodnici muslimana prepoznali potrebu da se ljudi koji nose imamski poziv organiziraju, povezuju i međusobno pomažu, ocijenivši da se značaj te odluke potvrđivao kroz različite historijske okolnosti.
Govoreći o savremenoj ulozi imama, Duzan je istakao da se okolnosti jesu promijenile, ali da potreba za imamom nije nestala.
– Nekada je imam bio među rijetkima u svome mjestu koji je znao čitati i pisati. Danas živi među ljudima koji imaju pristup ogromnoj količini informacija, ali često nemaju s kim razgovarati. Nekada je njegova riječ bila gotovo jedini izvor vjerskog znanja, a danas naš džematlija za nekoliko sekundi može otvoriti desetine različitih sadržaja, čuti brojna različita tumačenja i pročitati stotine različitih mišljenja – kazao je Duzan.
Istakao je da upravo zbog toga savremeni imam ima još veću odgovornost da ljudima ponudi pouzdano znanje i bude oslonac u vremenu obilja informacija.
– Imam je onaj koji ima obavezu da u moru različitih staza ukaže na pravi put. Zato naš imam danas mora znati više – poručio je Duzan.
Posebna pažnja tokom akademije posvećena je imamima koji su penzionisani između 113. i 114. godišnjice Udruženja ilmijje.
Udruženje ilmijje i Rijaset Islamske zajednice uručili su priznanja, satove i prigodne hedije za 22 imama, hatiba, muallima i jednog profesora, kao znak zahvalnosti za dugogodišnji rad, afirmiranje časnog imamskog, profesorskog i muallimskog poziva te doprinos radu Udruženja ilmijje.
