ZENICA, 17. OKTOBAR 2026. (MINA) - U prisustvu velikog broja vjernika, predstavnika vjerskog, političkog i javnog života, u džematu Orahovica-Kovačevići kod Zenice svečano je otvorena restaurirana Stara džamija, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Nakon višemjesečnih radova, ovom historijskom dragulju vraćeni su autentičan izgled i puna funkcionalnost.
U haremu džamije upriličena je izložba posvećena njenoj historiji. Fotografije prikazuju džamiju prije i poslije obnove, kao i historijski razvoj sakralne građevine koju su ljudi ovog kraja oduvijek doživljavali na poseban način.
Svečani program počeo je učenjem ašereta, koje je proučio hafiz Madžid Aganhodžić, nakon čega je moderator Muhamed-ef. Bilčević poželio dobrodošlicu prisutnima.
– Današnji dan poseban je za ovaj džemat i MIZ Zenica i sve one koji cijene duhovnu, kulturnu i vjersku tradiciju. Stara džamija je nacionalni spomenik i čuvar naše duhovnosti. Očuvati ovu džamiju znači sačuvati dio vlastite prošlosti – istakao je Bilčević.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Zenica, mr. Sumedin-ef. Kobilica, naglasio je važnost institucionalnog očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa.
– Danas ne svjedočimo samo obnovi jedne džamije, svjedočimo našem odnosu prema naslijeđu. Ova džamija pamti generacije koje su stoljećima dolazile u nju – rekao je Kobilica.
Posebno se zahvalio reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću.
– Za nas je ovo velika čast i želimo da iskažemo zahvalu za sve što ste radili za našu Islamsku zajednicu. Posebno cijenimo vašu brigu za dostojanstvo imamskog poziva. Znamo da se vrijednost vašeg poziva ne ogleda samo u onome što svi mi vidimo, nego i u donošenju teških odluka koje je potrebno donijeti za dobrobit zajednice. Stoga, molimo Allaha, dž.š., da vam podari svako dobro – poručio je Kobilica.
Posebne emocije izazvalo je obraćanje investitora restauracije, prof. dr. sci. Suvada Isakovića, koji je podnio najveći teret ovog hajrat-projekta.
– Naši preci čuvali su ovu džamiju i u najtežim momentima. Danas im izražavamo zahvalnost jer su nam ostavili džamiju u kojoj ćemo mi i buduće generacije namaz obavljati. Mi nismo željeli izgraditi novu džamiju, nego očuvati staru. Među majstorima koji su učestvovali u prethodnoj restauraciji ove džamije bio je i moj djed Derviš i stoga ova džamija budi u meni najljepše osjećaje. Ovdje sam išao u mekteb, na džuma namaze sa svojim ocem i učio u njoj prve lekcije životu. Volio bih danas da su moj otac i moja mati ovdje da zajedno sa nama podijele ovu radost – rekao je Isaković.
Nakon izvedbe ilahije u interpretaciji Ibrahima Bilčevića, prisutnima se obratio premijer Vlade Zeničko-dobojskog kantona, prof. dr. Nezir Pivić, koji je naglasio širi značaj zaštite nacionalnih spomenika poput Stare džamije u Orahovici.
– Ovo je poseban dan za džemat Orahovicu, ali i za Zenicu i Zeničko-dobojski kanton. Stara džamija je kroz stoljeća bila mjesto okupljanja. Pod njenim krovom su se susretale mnogobrojne generacije. Stoga, njena vrijednost nije samo u starosti i u arhitekturi, nego i u ljudima koji su u nju dolazili. Posebno je važno što je džamija proglašena nacionalnim spomenikom. Narod koji čuva svoju prošlost je narod koji će imati budućnost. Stoga želim zahvaliti vakifima Džemili i Suvadu koji su učinili ovo veliko djelo za našu i buduće generacije. Vjerujem da će ova džamija njihovom zaslugom nastaviti živjeti kao mjesto okupljanja, obavljanja vjerskih obreda i svjedočanstvo duhovnosti ovdašnjih stanovnika – istakao je Pivić.
Nakon što je interpretatorica ilahija i kasida Šaha Isaković izvela ilahiju, uslijedila su obraćanja najviših vjerskih autoriteta.
Muftija zenički hfz. prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević poručio je da se bosanske džamije grade iz potrebe vjernika da potvrde svoju vjeru i trajanje na bosanskom tlu.
Muftija Dizdarević posebno je zahvalio vakifima Džemili i Suvadu Isakoviću, porijeklom iz Orahovice, koji su osigurali sredstva i u potpunosti vodili projekat obnove džamije.
– Činom današnjeg svečanog otvorenja Stare džamije muslimanima Orahovice i svim građanima Zenice poklanjamo objekat koji ima neporecivi duhovni, kulturni i historijski značaj. Umni ljudi kažu da savremena kultura njeguje i cijeni ono što je novo pa su na cijeni najnoviji automobili, mobiteli i tehničke sprave. Međutim, drevne kulture su cijenile ono što je staro, prošlo i drevno jer je autentičnije i bliže izvorima – kazao je Dizdarević.
Muftija Dizdarević posebno je zahvalio reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću, ulemi Islamske zajednice, premijeru Zeničko-dobojskog kantona Neziru Piviću i drugim javnim i političkim predstavnicima na prisustvu svečanosti.
Potom su uručeni pokloni i zahvalnice vakifima Džemili i Suvadu Isakoviću, koji su odlučili uzvratiti istom mjerom i uručiti poklon reisul-ulemi Kavazoviću.
Centralno obraćanje imao je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Husein-ef. Kavazović, koji je podsjetio na kur'anski ajet:
“Allahove džamije održavaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji namaz obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje; oni su, nadati se je, na pravom putu.” (Sura Et-Tevba, 18. ajet)
– Ovaj ajet nam jasno otkriva da podizanje i obnavljanje Allahovih kuća nije stvar puke materijalne moći, već dubokog, nepokolebljivog imana, vjere u dragog Boga, odgovornosti za vlastiti život i život drugih ljudi, te ljubavi prema domovini i rodnoj grudi. Vi, plemeniti vjernici Orahovice, i vaši preci kroz stoljeća ste odvajali dio svog imetka, svog truda, svojih dova i svoje ljubavi i ugrađivali ih u ove zidove. Ova ljepotica koja danas sija punim sjajem svjedočit će, ako Bog da, vašu vjeru na Sudnjem danu – poručio je reisul-ulema Kavazović.
Prema njegovim riječima, ljepota obnovljene džamije u Orahovici mora se preslikati na ljepotu međuljudskih odnosa.
– Ova džamija je kuća mira (Dar us-Selam). Ona nas uči da budemo izvori mira za sve ljude oko nas. Istinski vjernik je, kako nas uči Poslanik, s.a.v.s., onaj od čijeg su jezika i ruku sigurni drugi ljudi – istakao je reisul-ulema Kavazović.
Dodao je da obnova džamije nije samo obnova spomenika prošlosti, već očuvanje važne ustanove i orijentira za budućnost.
– Ovo je mjesto gdje su naša djeca stoljećima učena harfovima, ali i pravim životnim vrijednostima. U svijetu koji nudi brze i jeftine užitke, naša omladina mora pronaći dubinu, orijentir, smisao i utočište – poručio je poglavar Islamske zajednice u BiH.
Podsjetio je na riječi mudrog Lukmana koje Kur'an bilježi:
“O sinko moj, obavljaj namaz i traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od odvratnih i strpljivo podnosi ono što te zadesi – to je, zaista, uistinu, ono što je svako dužan uraditi. I, iz oholosti, ne okreći lice svoje od ljudi i ne idi zemljom nadmeno, jer Allah ne voli nikakva hvalisavca ni nadmenog.” (Sura Lukman, 17-18. ajet)
– Ove univerzalne smjernice su lijek za bolesti modernog doba – oholost, egocentričnost i nedostatak empatije. Naša omladina treba da raste sa sviješću da biti savremen ne znači odbaciti tradiciju i moral, već plemenite vrijednosti islama živjeti u duhu vremena u kojem se nalaziš – zaključio je reisul-ulema Kavazović.
Završni vjerski dio programa obilježen je učenjem ašereta i dove, koje su proučili Saudin-ef. Lužić i muftija Ejub-ef. Dautović.
Čast da svečano otvori vrata obnovljene džamije pripala je Džemili Isaković, kojoj je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović uručio ključeve.
Svečanost je krunisana ezanom za podne-namaz, koji je proučio Saudin-ef. Lužić, nakon čega su vjernici u novootvorenoj džamiji klanjali podne-namaz u džematu.
Među mještanima zeničkog sela Orahovica decenijama je kružilo uvjerenje da je njihova Stara džamija podignuta 1936. godine. Međutim, historijski dokumenti, austrougarske vojne karte i popisi stanovništva s kraja 19. stoljeća pokazuju drugačiju sliku: džamija u zaseoku Kovačevići znatno je starija, a u godinama pred Drugi svjetski rat samo je temeljito obnovljena kako bi se spasila od potpunog urušavanja.
Trag o tome ostao je zabilježen u tadašnjoj štampi. U sarajevskom listu “Jugoslovenska pošta”, u broju 2544 od 11. oktobra 1937. godine, objavljena je vijest o završetku njene obnove.
Ova zabilješka pokazuje da 1936. ili 1937. godine nije bila riječ o gradnji iz temelja, nego o sanaciji već dotrajalog objekta. Pravo pitanje glasi: koliko daleko u prošlost zapravo seže historijat ove bogomolje?
Prvi administrativni podatak nudi popis stanovništva koji su austrougarske vlasti provele 22. aprila 1895. godine. U tom dokumentu zabilježeno je postojanje mekteba na području Babića, dok je u Kovačevićima evidentirana stara džamija, na mjestu gdje se nalazi i danas.
Kartografski izvori pomjeraju tu granicu još deceniju ranije.
Austrijska vojska započela je sistematsku izradu detaljnih karata još 1763. godine, a prostor Bosne i Hercegovine obuhvaćen je Trećim vojnim mjerenjem, provedenim između 1869. i 1887. godine. Zanimljivo je da je još 1872. godine, šest godina prije austrougarske okupacije, sarajevski paša izdao službeno odobrenje austrijskim oficirima da slobodno putuju Bosnom i obavljaju astronomska i geodetska mjerenja. Taj zadatak povjeren je astronomima Robertu i Heinrichu Sterneku te kartografima i geometrima Millinkovichu i Gyurkovichu. Rad na terenu bio je izuzetno surov: oficiri su se probijali kroz snijegom okovane planine, suočavali s nestašicom hrane, maglom, kišama i epidemijom tifusa, a nekolicina njih izgubila je život tokom ekspedicija.
Prema izvještaju Vojno-geografskog instituta u Beču, radovi na mapiranju Bosne i Hercegovine intenzivirani su 1880. godine uz rijeku Savu, a završeni krajem 1884. godine. O značaju tog poduhvata pisao je vojni geograf i profesor Vincenz Haardt von Hartenthurn, ocijenivši ga kao “djelo za koje u historiji kartografije nema sličnog primjera”. Na to podsjećaju i savremeni istraživači u radu o geodetskoj izmjeri tog perioda.
Upravo na karti iz tog ciklusa, naslovljenoj “General Karte von Bosnien und Hercegovina”, za koju je Geodetska direkcija prikupljala podatke između 1881. i 1884. godine, precizno je ucrtana Stara džamija u Orahovici. To je materijalni dokaz da je džamija postojala u tom periodu.
O snazi tadašnjeg džemata svjedoče i prosvjetni podaci. U sistematskom pregledu sibjan-mekteba u Bosni i Hercegovini za školsku 1882/1883. godinu, objavljenom u časopisu “Novi Muallim”, navodi se da je u Orahovici radio mekteb s jednim muallimom i čak 150 učenika (talebe).
Koliko je to bila značajna brojka, pokazuje poređenje sa samom Zenicom: grad je u to vrijeme imao ukupno četiri sibjan-mekteba, pet muallima i 215 učenika. Orahovički mekteb sa 150 đaka nesumnjivo je bio vezan za Staru džamiju, što potvrđuje da je riječ o izuzetno živom i brojnom džematu tog doba.
Godinama kasnije džamija se spominje i u proračunu vakufa zeničkog kraja iz 1913. godine, koji historičar Salih Jalimam detaljno analizira u knjizi “Prošlost Zenice do 1941. godine”. Od ukupno 30 vakufa popisanih na području zeničke općine, među kojima su bili vakufi Sultan Ahmedove, Sejmenske, Kočeve, Jalinske i drugih džamija, poimenično je navedena i Orahovička džamija. Zenički kotar je tada po ukupnim vakufskim prihodima od 7.459 kruna i rashodima od 5.715 kruna zauzimao 22. mjesto među 51 kotarom u cijeloj zemlji.
Kada se saberu svi dostupni podaci, historijska slika postaje jasnija.
Poznato je da je nakon dolaska austrougarskih trupa 1878. godine, uslijed općeg društvenog šoka i promjene vlasti, izgradnja novih islamskih sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini na nekoliko godina praktično potpuno stala. S obzirom na to da je džamija u Kovačevićima već između 1881. i 1884. godine unesena u službene austrijske vojne karte, a da je mekteb 1882. godine imao 150 učenika, može se zaključiti da je Stara džamija u Orahovici postojala neposredno nakon dolaska nove vlasti.
Otvoreno ostaje pitanje je li izgrađena tokom prikupljanja podataka početkom osamdesetih godina 19. stoljeća ili su njeni temelji udareni neposredno prije 1878. godine, u smiraju osmanske uprave. Odgovor na tu dilemu morat će ponuditi buduća arhivska istraživanja, ali dostupni podaci pokazuju da priča o “džamiji iz 1936.” ne obuhvata njenu znatno dublju prošlost.
Fotogalerija dostupna na ovom linku. (kraj)
