SARAJEVO, 10. OKTOBAR 2025. (MINA) - Delegacija Vlade Kantona Sarajevo (KS), predvođena premijerom Nihadom Ukom, ministricom pravde i uprave Darijom Softić-Kadenić i zastupnicom u Parlamentu BiH Sabinom Ćudić, posjetila je danas Gazi Husrev-begovu bibilioteku u Sarajevu, nakon što su tri visokoškolske ustanove podnijele zahtjev da ova biblioteka postane dijelom naučno-istraživačke baze Univerziteta u Sarajevu (UNSA).
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Dženan Handžić kazao je kako ova ustanova već 488 godina funkcionira kao najstarija javna biblioteka te kako posjeduje rukopisne zbirke i dokumente iz osmanskog doba koji su 2018. godine uvršetni u UNESCO registar "Pamćenje svijeta".
– Sretni smo što su tri visokoškolske ustanove iz Sarajeva iskazale interes i potrebu da Gazi Husrev-begova biblioteka dobije status njihove nastavne, odnosno naučno-istraživačke baze. Oko 4.500 korisnika Biblioteke su uglavnom studenti i istraživači, ljudi posvećeni nauci, i sticanje ovog statusa za nas, zapravo, ne bi predstavljalo ništa novo, nego bi ono u stvari ozvaničilo ono što Gazi Husrev-begova biblioteka jeste. Za nas je ovaj čin integriranja u Univerzitet važan na simboličkoj razini – kazao je direktor Handžić.
Dženan Handžić (Foto: Amel Emrić/Preporod.info)
Naglasio je da je važno da Biblioteka i u formalnom smislu postane dio akademske zajednice u Bosni i Hercegovini, ističući da to nudi priliku da se stručno osoblje ove ustanove dalje razvija.
– Očekujemo više prostora za prezentiranje našeg kulturno-historijskog nasljeđa u evropskim akademskim krugovima i da će se uvjeti u kojima mi radimo općenito poboljšati i omogućiti nam da svoj posao radimo još bolje – dodao je direktor Handžić.
Premijer Vlade Kantona Sarajevo Nihad Uk istakao je kako inicijativa koja će se naći pred Upravnim odborom i Senatom Univerziteta u Sarajevu ima niz pozitivnih strana.
– Ono što želimo jeste da ovu instituciju proglasimo od naučno-istraživačkog značaja za Univerzitet. Tu se otvara i mogućnost da Evropi i svijetu prezentiramo na akademskom nivou šta Sarajevo i Bosna i Hercegovina imaju – kazao je premijer Uk.
Premijer je naglasio i mogućnost finansiranja potreba Gazi Husrev-begove bibilioteke iz budžeta Kantona Sarajevo, kako bi mogli razviti svoje interne kapacitete.
– U ovom trenutku Biblioteka se finansira iz vlastitih sredstava i ima tri restauratora, a potreba je za deset. Imamo mogućnost da ulaskom na budžet Kantona oni razviju svoje kapacitete i saradnju s drugim institucijama – pojasnio je Uk.
Nihad Uk (Foto: Amel Emrić/Preporod.info)
Dodao je i da će na jednoj od narednih sjednica Vlade KS biti data saglasnost na potpisivanje sporazum između Gazi Husrev-begove biblioteke i Univerziteta u Sarajevu, koji će se potom naći na Upravnom odboru i Senatu.
Zastupnica u Parlamentu Bosne i Hercegovine Sabina Ćudić izjavila je da će ova inicijativa, ne samo povući sredstva s budžeta, nego i otvoriti arhivsku građu Gazi Husrev-begove biblioteke prema drugim ustanovama u Evropi i svijetu.
– Ono što je mene specifično danas impresioniralo jeste upravo konzervatorski rad. Mladi ljudi koji sjede u laboratoriju, to je interdisciplinarni posao između hemičara, matematičara, historičara i to je nešto u što želimo ulagati, zaposliti veći broj ljudi, edukovati ih, otvoriti im vrata svjetskih univerziteta u Istanbulu, Parizu, Beču i drugim gradovima – istakla je Ćudić.
Prilikom posjete, gosti su se upoznali sa stalnom postavkom Biblioteke, ali i konzervatorskim radom i arhivskim depoom, kao i pojedinim rukopisima koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, osnovana prije 488 godina, najstarija je javna biblioteka i kulturna ustanova u Bosni i Hercegovini. U njenom fondu nalazi se oko 150.000 bibliotečkih jedinica, uključujući više od 10.500 rukopisnih kodeksa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, te bogatu zbirku periodike i dokumenata na orijentalnim i evropskim jezicima.
Biblioteka također čuva i Arhiv Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, iz čijeg se Fonda Bejtul-mal danas finasira njen rad. Ova ustanova, također, čuva i vrijedne muzejske i fototeke zbirke.
Veliki dio građe Gazi Husrev-begove biblioteke – oko dva miliona stranica – dostupan je i digitalno. U saradnji s Univerzitetom u Sarajevu, Biblioteka je uključena u evropsku istraživačku infrastrukturu RESILIENCE za studije religije. (kraj)
